Šareno kupalište Jadrija slavi stoti rođendan

Jedno od najpoznatijih jadranskih kupališta, šibenska Jadrija ovog je kolovoza proslavila 100 godina od službenog otvorenja. Šarene vrata svlačionica ovog poznatog kupališta punih 100 godina nalaze se na fotografijama svakoga tko je posjetio Jadriju, a mnogima je upravo ovo kupalište jedno od najdražih na Jadranu. Sve je krenulo davne 1922. godine kada su Šibenčani, kasnije okupljeni u zadrugu Jadrijaša odlučili poluotok Jadriju pretvoriti u javno kupalište prema ideji svog sugrađana, koji je ujedno bio i prvi turistički vodič u Šibeniku. Taj idejni začetnik kupališta Jadrija bio je Šibenčanin Šime Grubišić-Rovilo koji je okupio istomišljenike te je prema njegovoj viziji izgrađena Jadrija.

Sam poluotok Jadrija nekada je bio otok sv. Andrija, no umjetno je povezan s kopnom te se rodila ideja da upravo tamo bude gradsko kupalište na koje će dolaziti Šibenčani i mnogi drugi. Na Jadriji su te 1922. godine izgrađene prve svlačionice, 25 muških i isto toliko ženskih kabina. Članovi zadruge kasnije su počeli graditi i privatne kabine, nešto veće od prvotnih kako bi u njih stali kreveti i sve ostalo što je potrebno za cjelodnevni boravak na plaži.. Nemojte se ni danas iznenaditi ako dođete na Jadriju i želite se presvući u kultnim kabinama, kad ono, kabina je zaključana i privatna je prostorija. Iako su svlačionice u samom početku bile privatno vlasništvo, kasnije su se kabine plaćale i iznajmljivale. No, danas svlačionice spadaju u pomorsko dobro tako da nitko zapravo nije njihov vlasnik, ali i dalje se koriste u privatne svrhe.

Za lokaciju kupališta pomno je odabrana Jadrija, zbog pogodnih morskih struja i mjesta gdje su poluotok mogli pošumiti te posaditi borove koji i danas kupačima nude hlad i osvježenje od visokih temperatura. Na Jadriji se nalazi i istoimeni svjetionik izgrađen 1871. godine, a smještena je na sjevernoj stani kanala sv. Ante, a u blizini se nalazi i tvrđava sv. Nikole, obrambena utvrda iz 16. stoljeća koja je uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Do Jadrije su, nakon službenog otvorenja kupališta 6. kolovoza 1922. godine, iz Šibenika vozila dva motorna broda (kasnije parobrod Cavtat i brod Jadrija te mnogi drugi brodovi), no građani su na Jadriju mogli doći i svojim privatnim brodovima ili barkama. Danas se na kupalište najčešće dolazi automobilom, no i dalje do Jadrije voze brodovi iz Šibenika.

Odmah nakon otvorenja kupalište Jadrija postalo je popularno ljetovalište među Šibenčanima, ali i kontinentalcima. Najveću popularnost kupalište je imalo u Jugoslaviji jer su se nakon 60-ih godina prošlog stoljeća na poluotoku počele graditi vikendice te je Jadrija postala ljetno okupljalište na kojem su se održavale razne sportske, kulturne i zabavne manifestacije. Nakon Domovinskog rata na Jadriji su građene vikendice i apartmani te se njezin izgled do danas nije posebno mijenjao. No, Šibenčani su se preselili na neke druge plaže, turizam u Hrvatskoj je procvjetao i Jadrija više nije bila toliko popularna kao nekada. Ali, nemojte misliti da je Jadrija danas prazna. I dalje vikendaši i drugi turisti dolaze na Jadriju, a šarena vrata njezinih kabina i dalje su jedno od najfotografiranijih simbola ovog kupališta.

Ovog kolovoza obilježava se 100 godina od otvorenja kupališta Jadrija te je povodom ove impresivne obljetnice osmišljen bogat program. Program obilježavanja 100 godina Jadrije započeo je još u srpnju, a trajat će sve do 2. rujna. Također, otvorene su mnoge izložbe i radionice na temu Jadrije, a 10. kolovoza u Muzeju grada Šibenika otvorena je izložba „100 godina Jadrije“. Izložba je napravljena u suradnji Muzeja grada Šibenika, Državnog arhiva u Šibeniku i Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji te svi koji žele saznati više o samom kupalištu mogu je posjetiti do 30.rujna.

Nakon šetnje Krešimirovim gradom i kupanja na Jadriji morali smo nešto i pojesti, pa smo pripremali tradicionalnu peku kod Agroturizam Kalpić u suradnji sa Podravkom koja je Vegetu pakirala u predivne limenke koje mogu poslužiti i kao originalni suvenir ili poklon. Na limenkama se nalaze povijesni simboli 5 hrvatskih gradova: Šibenika, Zagreba, Pule, Dubrovnika i Splita.

Saznali smo i tri tajne za uspješnu pripremu peke:

• dobro zagrijan poklopac peke
• nemojte štedjeti na količini žara
• strpljenje, jer dužim pečenjem se sokovi reduciraju i sastojci peke su ukusniji

Kontakt – Domagoj Sever