Znate li koji su stari običaji vezani uz blagdan Svih svetih?

Blagdan Svih svetih dan je kada se prisjećamo pokojnika i obilazimo grobove naših najmilijih koji više nisu s nama. Toga dana na groblja nosimo cvijeće i svijeće, te u tišini razmišljamo o njihovim životima. Blagdan Svih svetih, u narodu poznat i kao Sisvete, uvijek bio prilika da se obitelji okupe i zajedničkim obredima odaju počast preminulima, čuvajući uspomenu na one koje su voljeli.

Jedna od najstarijih tradicija za blagdan Svih svetih jest uređenje grobova. U danima prije blagdana obitelji su marljivo uređivale grobove pokojnika – čistile ih, odstranjivale korov, učvršćivale stare križeve ili postavljale nove te ih ukrašavale posebnim vijencima. Pletenje vijenaca bila je odgovornost žena, koje su u svojim vrtovima uzgajale bijele cvjetove, poznate kao sesvečke rože, a nekoliko dana prije blagdana odlazile bi u šumu brati zelenilo poput risja, bušpanja i jelovih grančica. Vijenci su se pleli na drvenom obruču koji su muškarci izrađivali od savitljivih ljeskovih grana. Cvijeće i zelenilo pričvršćivalo se konopljinom niti, a gotovi vijenci ukrašavali bi zidove kuća ili trijemove. Na sam blagdan Svih svetih, glava obitelji nosio bi vijenac nataknut na štap, pažljivo ga pridržavajući dok bi hodao prema groblju.

View this post on Instagram

A post shared by croatiaweek (@croatiaweek)

Uz vijence, postojala je i tradicija ostavljanja hrane za pokojne kao znak sjećanja i povezanosti s njima. U nekim su krajevima obitelji hranu donosile izravno na grobove, dok bi u drugim krajevima postavile stol s jelom i pićem u svojoj kući preko noći, vjerujući da duše pokojnika tada posjećuju dom. Ovaj običaj, danas gotovo zaboravljen, svjedoči o vjerovanju u prisutnost duša predaka.

U obalnim krajevima pekli su se posebni kolačići, poput lumbije i ublije, koje su obitelji donosile na groblje ili nudile posjetiteljima. Na kontinentu su se pripremala jela od leće koja su se nudila svakom posjetitelju kao izraz gostoprimstva i poštovanja prema pokojnicima.

Nakon blagdana Svih svetih slijedi Dušni dan, 2. studenog, posvećen molitvi za pokojne duše. Ovaj dan, ispunjen tišinom i molitvama, dodatno ističe važnost sjećanja i nade u zagrobni život. Obitelj bi molila za duše svojih preminulih, ponekad uz obrede oprosta, dok bi crkvena zvona cijelu noć zvonila u čast dušama.

Običaji vezani za blagdan Svih svetih i Dušni dan svjedoče o snažnoj povezanosti živih i pokojnih. Kroz vijence, hranu, obiteljske obrede i molitve, ovaj blagdan prenosi poruku poštovanja i sjećanja, čuvajući uspomenu na preminule i povezujući prošlost s današnjim generacijama. Iako su mnogi od ovih običaja nestali, ostala je glavna svrha obilježavanja blagdana Svih svetih – prisjećanje na pokojnike, obilaženje njihovih grobova i vjera u zagrobni život.

Naslovna fotografija: Rebecca Peterson-Hall (@thevibrantmachine) | Unsplash Photo Community

Prethodni članak: Corcovado, skriveni raj divljih životinja u Costa Rici – Domagoj Sever