Kako i gdje sigurno brati gljive?

Branje gljiva sve je popularnije, ali prije odlaska u šumu potrebno se dobro pripremiti. Osim što je boravak u prirodi zdrav i opuštajući, gljive nude mogućnost za pripremu ukusnih i hranjivih jela. No, branje gljiva zahtijeva određeno znanje i poštivanje pravila. Ovaj članak pruža korisne savjete za sigurno branje gljiva te pregled najčešćih vrsta koje možete pronaći u hrvatskim šumama.

Informirajte se i educirajte

Prvi i najvažniji korak je edukacija. Postoji mnogo vrsta gljiva, a neke od njih su otrovne ili čak smrtonosne. Prije nego krenete u šumu, pročitajte literaturu o gljivama i konzultirajte se s iskusnim beračima. Dobro je posjetiti i lokalna predavanja ili izložbe gljiva koje se održavaju u mnogim gradovima Hrvatske.

U Hrvatskoj je za branje gljiva u prirodi potrebna dozvola, što je zakonski uvjet koji pomaže očuvanju gljivarskih resursa i prirodne ravnoteže. Dozvolu za branje gljiva izdaju Hrvatske šume i može se dobiti u lokalnim podružnicama šumarija ili online na linku u nastavku Dozvola za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda – Hrvatske šume d.o.o., a vrijedi na području cijele zemlje. Osim što osigurava legalno sakupljanje, dozvola često propisuje i ograničenja u količini koja se smije ubrati dnevno, što doprinosi zaštiti ekosustava.

Danas postoji mnogo vodiča, knjiga i aplikacija koje vam mogu pomoći identificirati gljive. Ipak, nemojte se oslanjati isključivo na aplikacije jer one često nisu 100% precizne. Najbolje je uvijek kombinirati nekoliko izvora informacija, posebice kad naiđete na gljivu koja vam nije poznata. Berba gljiva treba biti obavljena s poštovanjem prema prirodi. Ostavite dio gljiva u šumi kako biste sačuvali prirodnu ravnotežu i omogućili njihovu reprodukciju. Nemojte uništavati ili iskopavati gljive koje ne planirate jesti.

Pravilno Berite Gljive

Berite samo one gljive koje prepoznajete i za koje ste sigurni da su jestive. Neiskusni berači često griješe u identifikaciji gljiva, što može imati ozbiljne posljedice.

Kod svake berbe, pridržavajte se ovih osnovnih koraka: Pogledajte sve karakteristike gljive: Klobuk, listiće, stručak i miris.

Ne berite premale gljive: Mlade gljive često nemaju razvijene sve karakteristike pa je teže prepoznati ih.

Provjerite dvaput prije konzumacije: Ako niste sigurni, konzultirajte se s iskusnijim beračem ili mikologom.

Najčešće Jestive Gljive u Hrvatskoj

U hrvatskim šumama raste niz jestivih gljiva koje su omiljene među beračima. Evo nekoliko najčešćih vrsta koje možete pronaći i koje se smatraju sigurnima za konzumaciju:

Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedna od najpoznatijih jestivih gljiva s čvrstim i mesnatim klobukom. Raste u mješovitim šumama i popularan je za pripremu raznih jela.

Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarka je žute boje i ima karakterističan voćni miris. Često raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama i izvrsna je za pripremu umaka i prženih jela.

View this post on Instagram

A post shared by Zdrava hrana (@_zdrava__hrana_)

Sunčanica (Macrolepiota procera): Ova gljiva ima dugačak stručak i veliki klobuk, a može se prepoznati po karakterističnim ljuskama. Sunčanica je omiljena zbog nježnog okusa, a često se priprema pohana.

Mrka Trubača (Craterellus cornucopioides): Poznata i kao crna trubača, ova gljiva ima specifičan izgled i tamnu boju. Vrlo je cijenjena zbog svoje arome i često se suši i koristi kao začin.

View this post on Instagram

A post shared by Pacific Wild Pick (@pacificwildpick_)

Uz jestive gljive, u hrvatskim šumama nalaze se i mnoge otrovne vrste. Jedna od najopasnijih je zelena pupavka (Amanita phalloides), koja se lako zamijeni s jestivim vrstama. Neki od simptoma trovanja su mučnina, povraćanje i grčevi, a posljedice mogu biti smrtonosne. Zato nikada nemojte brati gljive koje ne prepoznajete u potpunosti.

Mnoge jestive gljive, poput vrganja i lisičarki, mogu se konzumirati svježe ili osušene, no važno je pripremiti ih ispravno. Operite ih i dobro termički obradite, jer su neke vrste sirove gljive teško probavljive.

Branje gljiva može biti opuštajuća i korisna aktivnost, no samo uz dovoljno znanja i opreza. Informirajte se, berite odgovorno i uživajte u plodovima hrvatskih šuma. Sretno branje!

Prethodni članak: Znate li koja je ljudska hrana sigurna za pse? – Domagoj Sever