Brodsko-posavska županija razvila se u predivnu hit destinaciju kontinentalne Hrvatske.

Tražite ideju za vikend izlet, a da lokacija nije udaljena više od 200 kilometara od Zagreba? Želite kombinaciju adrenalina, predivne prirode, interaktivnog sadržaja i dobre klope? Brodsko-posavska županija posljednjih godina izuzetno puno ulaže u novu turističku ponudu te vam u nastavku donosim nekoliko prijedloga za bijeg od stresa i svakodnevice.

Ranč Ramarin

Let panoramskim avionom na ranču Ramarin stoji svega 25 eura. I to je samo jedan od razloga zašto se vrijedi zaputiti do Garčina, bajkovitog kraja smještenog između rijeke Save i obronaka Dilja. Prošle godine na ranču je otvorena 420 metara dugačka i 20 metara široka pista travnate podloge. 

Na ranču možete i jahati, pecati, biciklirati, okušati se u streljaštvu i streličarstvu, pogledati kino na otvorenom ili dovesti klince na neku od edukativnih radionica. I ono najvažnije, kušati neke od slavonskih specijaliteta. 

Želite li popiti domaće vino ili rakiju, ne brinite za vožnju. Na ranču možete prespavati u jednom od 11 luksuzno opremljenih bungalova ili hostelu koji nudi 24 ležaja. Priča o ranču Ramarin krenula iz ljubavi prema konjima, a razvila se u predivnu hit destinaciju kontinentalne hrvatske.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Adrenalinska šuma Bebrina posebno me oduševila. Jedva čekam vratiti se opet i uživati u adrenalinskom parku koji ima 22 elementa za vježbanje na 3 i 6 metara visine, stijenu za penjanje visoku 10 metara s tri trase i zipline duljine 243 metra. 

Adrenalinski park je namijenjen svima, bez obzira na godine i fizičku kondiciju, a idealna je lokacija za team building ili proslavu rođendana.

Cijena ulaznice za djecu do 15 godina je 8.13 eura, a za odrasle 16.25 eura. Više informacija možete pronaći na linku Adrenalinska Suma Bebrina – Namijenjen svakome (adrenalinska-suma-bebrina.hr)

Jezero Petnja nalazi se 7 km sjeverozapadno od Slavosnkog Broda i nastalo je 1968. godine izgradnjom brane. Zanimljivo je da mu je prvotna svrha trebala biti navodnjavanje rižinih polja u Jelsas polju koje nikada nije zaživjelo.

Jezero je privlačno, kako izletnicima tako i ribolovcima tijekom cijele godine, jer se u jezeru nalazi preko dvadeset vrsta riba (među kojima su najčešće šaran, amur, som, pastrmski grgeč, štuka, smuđ i klen).

Mi smo rano ujutro prošetali uz jezero i krenuli na turu biciklima predivnom slavonskom ravnicom.

Jelas polje osim što je savršena lokacija za bicikliranje dom je i više od 230 ptičjih vrsta (žličarka, gak, čaplje, riječni galeb, obična čigra, rode, orao štekavac, divlje patke, gnjurci, trstenjaci i dr.), te je značajna postaja ptica selica. Područje je i dom mnogobrojnim vodozemcima kao što su žabe, a mogu se pronaći i vidre, barske kornjače, šišmiši i vretenca. 

Posjetite vidikovac i razgledajte ribnjake Jelas koji su posebni ornitološki rezervat. Zahvaljujući obilju vode, plodnom močvarnom tlu i zelenilu te obližnjim šumama, osim riba i ptica, u blizini se može pronaći i mnoštvo jelena, srna i divljih svinja.

Vidikovac – Adrenalinska Suma Bebrina (adrenalinska-suma-bebrina.hr)

Kuća Ivane Brlić Mažuranić nalazi se u samom centru Slavonskog Broda i bila je obiteljski dom Brlićevih u kojem su stvarale i nalazile nadahnuće mnoge ličnosti koje su značajno pridonijele javnom, kulturnom i političkom životu Broda i Hrvatske. 

Ivana Brlić Mažuranić za svoj 18. rođendan udala se za Vatroslava Brlića u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Nakon vjenčanja seli sa suprugom u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Bila je majka sedmoro djece, prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i čak četiri puta nominirana za Nobelovu nagradu za književnost. 

U Kući Brlić danas se nalazi Interpretacijski centar, a u sklopu istog, na prvom je katu, stalni postav s autentičnim namještajem i inventarom iz stana u kojem je spisateljica napisala svoje najljepše pripovijetke. U prizemlju Kuće je izložbeni salon, a cijeli je prostor obogaćen i prigodnim multimedijalnim te interaktivnim sadržajima kako bi se na što bolji način približila i novim, mladim generacijama.

Često nazivana hrvatskim Andersenom (zbog svoje virtuoznosti kao pripovjedačice za djecu) i hrvatskim Tolkienom (zbog posezanja u fantastični svijet mitologije) Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji, rame uz rame s velikanima svjetske dječje književnosti.

Tvrđava Brod izgrađena jeu vremenu 1715.-1780. te zajedno s utvrđenim slavonskim baroknim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom pripada velikom obrambenom sustavu na granici prema Turskom carstvu. Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom, a bila je predviđena za smještaj 4.000 vojnika, većinom pješaka i 150 topova.  Kao vojna utvrda na granici tvrđava gotovo nikad nije bila u prilici dokazati i potvrditi svoju borbenu moć, a danas je u funkciji razvoja kulture. U njoj su smješteni gradska uprava, glazbena škola, klasična gimnazija, tradicijski obrti, jedinstveni muzej tambure te galerija Ružić.

Ponovno smo se uvjerili koliko je ukusna slavonska kuhinja i vratili se kući s pokojim kilogramom viška. Osim tradicionalne hrane koju smo jeli u Restoranu Stupnički dvori, u centru Slavonskog broda kušali smo savršen Wangus premium burger u Hedonist Street Foodu, a u Papo’su punjenu pljeskavicu u umaku od vrhnja. Kažu da je pivo hrana, a mi smo u Funky Pipa Baru isprobali nekoliko craft piva.

View this post on Instagram

A post shared by HEDONIST Street Food Slavonski Brod (@hedonist.streetfood)

Neke lokacije poput Nove Gradiške, Cernika, Kulmerovog dvorca, galerije Ružić, eko-etno sela Stara Kapela, muzeja tkanja, muzeja tambure ostavili smo za idući posjet predivnoj županiji smještenoj između južnih obronaka slavonskih gora i rijeke Save.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Blog je napravljen u suradnji s Turistička zajednica Brodsko-posavske županije – TZBPŽ (tzbpz.hr)

Kontakt – Domagoj Sever